Do sada smo prikazali dva nacionalna parka: Risnjak i Paklenicu. Preostao nam je još jedan od primjera planinskih parkova, a to je Nacionalni park Sjeverni Velebit.
Sjeverni Velebit se kao i Paklenica nalazi u sklopu planine Velebit. Među najveće značajke ovog nacionalnog parka ubrajaju se očuvanost, netaknutost i prirodna raznolikost.
Uz planinu Velebit, pa tako i uz Sjeverni Velebit, vežu se mnoge zanimljive mitološke priče. Starije stanovništvo vjerovalo je da cijela planina posjeduje nadnaravne moći koje su izazivale veliko strahopoštovanje. Mnoge od jama nose i nazive po davnim tragičnim događajima, poput Crne snježnice na Pivčevcu.
Nacionalni park Sjeverni Velebit je najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj. Nacionalnim parkom proglašen je 1999. godine. Iako se prostire na maloj površini, svega 109 kilometara kvadratnih, obiluje krškim fenomenima, biljnim i životinjskim svijetom što je i jedan od razloga zbog čega je proglašen nacionalnim parkom. Unutar samog parka nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, skupina stjenovitih vrhova Velebita od kojih su neki visoki i do 200 metara, na području kojeg je do sada otkriveni 150 jama.
Rezultati zadnje speleološke ekspedicije “Lukina jama 2010″ pokazali su da je danas Lukina jama duboka 1421 metar, a ne 1392 metara. Tim rezultatom uvrštena je na petnaesto mjesto najdubljih jama u svijetu. Posebno je zanimljiva i zbog tri mikroklimatska pojasa.
Jamu su otkrili slovački speleolozi, članovi Studentskog sveučilišnog kluba u Bratislavi, 1992. godine, a ime je dobila po Ozrenu Lukiću-Luki, speleologu koji je poginuo kao hrvatski vojnik u Domovinskom ratu na Velebitu. U Lukinoj jami pronađene su mnoge vrste pijavice, dok je najpoznatija među njima Meštrovljeva hrvatska škrgavica.
Flora i fauna
Park također privlači posjetitelje botaničkim rezervatima Visibaba i Zavižan-Balinovac-Velika kosa unutar kojeg se nalazi Velebitski botanički vrt i šumskim rezervatom Borov vrh. Botanički rezervat Visibaba je najveće nalazište endemične sibireje, a šumski rezervat Borov vrh poznat je po autohtonom crnom boru. Na području parka se osim planinskih livada, pašnjaka i travnjaka kriju i još neke endemične vrste poput hrvatske sibireje i velebitskog zvončića. Livade i travnjaci su prave oaze ljekovitih biljaka pa šetajući njima možete naići na majčinu dušicu, kadulju, trputac ili sljez.
Biljne zajednice stijenjaka, kamenjara i točila čine vrlo osebujnu velebitsku floru. Biljke su to koje rastu na najnepovoljnijim tlima, s malo ili nimalo zemlje, te jedva preživljavaju u ekstremnim klimatskim uvjetima. Zbog toga su razvile čitav niz obrambenih mehanizama kao na primjer bodlje, gorke tvari i eterična ulja. Na taj način se brane od životinja, čuvaju vlagu i štite se od hladnoće. Do sada je također pronađen i velik broj različitih vrsta gljiva i to posebice na Štirovači. Pronađena je lignikolna nordijska vrsta koja nije bila nikada viđena na ovim prostorima.
Nažalost, o životinjskim vrstama na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit ima malo podataka. Od sisavaca koji nastanjuju Sjeverni Velebit najpoznatiji su mrki medvjed, vuk, ris i divokoza. Simbol sjevernog Velebita je veliki tetrijeb, naša najveća kokoška, kojega u ovim krajevima zovu “pivac”, a jedan od vrhova Velebita je čak po njemu dobio i ime-Pivčevac. Posebno je zanimljiva i endemična velebitska gušterica, petrofilna vrsta koja obitava na stijenama, liticama i drugim kamenim podlogama. Istraživanja o fauni jama i špilja još uvijek traju te se žurno iščekuju novi podaci o mogućim novim vrstama koje tamo obitavaju.
Za posjetitelje je dozvoljena samo Premužićeva staza, koja je građena od 1930. do 1933. godine, a nazvana je u spomen projektantu i graditelju Anti Premužiću. Staza je dugačka oko 57 km, a proteže se od Zavižana do Baških Oštarija. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita, a s planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk.
Nacionalni park Sjeverni Velebit je svakako idealna destinacija ako želite provesti odmor uz mir, opuštanje i uživanje u netaknutoj prirodnoj ljepoti.
Idući put krećemo na putovanje kroz otočne nacionalne parkove u Hrvatskoj. Da li će to biti Kornati ili Mljet ili Brijuni otkrijte za nekoliko dana.
Pratite nas i dalje!
Sanja Heric
